Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora

(1)

Ugovorom je predviđeno uspostavljanje unutarnjeg tržišta i sustava kojim se osigurava da natjecanje na unutarnjem tržištu ne bude narušeno. Usklađenost pravila i praksi u državama članicama koji se odnose na iskorištavanje informacija javnog sektora doprinosi ostvarivanju tih ciljeva.

(2)

Razvoj prema informacijskom društvu i društvu znanja utječe na život svih građana u Zajednici, između ostalog omogućujući im pronalaženje novih načina za pristup znanju i njegovo stjecanje.

(3)

Digitalni sadržaj igra važnu ulogu u tom razvoju. Proizvodnja sadržaja posljednjih je godina dovela i još uvijek dovodi do brzog otvaranja radnih mjesta. Većina se radnih mjesta otvara u malim novonastalim poduzećima.

(4)

Javni sektor prikuplja, izrađuje, reproducira i širi u mnogim područjima djelatnosti široki raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske i zemljopisne informacije, informacije o vremenu te turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije.

(5)

Jedan od glavnih ciljeva uspostavljanja unutarnjeg tržišta je stvaranje uvjeta koji vode razvoju usluga na razini Zajednice. Informacije javnog sektora važan su primarni materijal za proizvode i usluge s digitalnim sadržajem, a s razvojem bežičnih usluga sadržaja postat će još važnijim izvorom sadržaja. S tim u vezi bit će također bitna široka prekogranična zemljopisna pokrivenost. Šire mogućnosti ponovne uporabe informacija javnog sektora trebaju europskim poduzećima između ostalog omogućiti iskorištavanje vlastitih potencijala te doprinijeti gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta.

(6)

U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Tradicionalna praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora razvijala se na vrlo različite načine. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

(7)

Štoviše, bez minimalnog usklađivanja na razini Zajednice te razlike mogu biti čak i znatnije kao posljedica zakonodavnih djelovanja na nacionalnoj razini koja su u jednom broju država članica već započeta kako bi se odgovorilo na tehnološke izazove. Utjecaj takvih zakonodavnih razlika i nesigurnosti postat će znatniji u daljnjem razvoju informacijskog društva koje je već uvelike povećalo prekogranično korištenje informacija.

(8)

Potreban je opći okvir za uvjete kojima se uređuje ponovna uporaba dokumenata javnog sektora kako bi se osigurali pošteni, razmjerni i nediskriminirajući uvjeti za ponovnu uporabu takvih informacija. Tijela javnog sektora prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i šire dokumente za ispunjavanje svojih javnih zadataka. Uporaba takvih dokumenata zbog drugih razloga predstavlja ponovnu uporabu. Politika država članica može ići preko minimalnih standarda utvrđenih ovom Direktivom i tako omogućiti širu ponovnu uporabu.

(9)

Ova Direktiva ne sadrži obvezu dopuštanja ponovne uporabe dokumenata. Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba ili ne prepuštena je državama članicama ili dotičnom tijelu javnog sektora. Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu. Definicija „dokumenta” ne obuhvaća računalne programe. Ova se Direktiva oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Zajednice člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(10)

Definicije „tijela javnog sektora” i „tijela uređenim javnim pravom” preuzete su iz direktiva o javnoj nabavi (92/50/EEZ (5), 93/36/EEZ (6), 93/37/EEZ (7) i 98/4/EZ (8)). Javna poduzeća nisu obuhvaćena tim definicijama.

(11)

Ovom se Direktivom utvrđuje generička definicija izraza „dokument” u skladu s razvojem informacijskog društva. Definicija obuhvaća svako predstavljanje akata, činjenica ili informacija, kao i svako sastavljanje tih akata, činjenica ili informacija, na bilo kojemu sredstvu (pisano na papiru, pohranjeno u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis) u posjedu tijelâ javnog sektora. Dokument u posjedu tijela javnog sektora je onaj čiju ponovnu uporabu može odobriti tijelo javnog sektora.

(12)

Rok za odgovor na zahtjeve za ponovnu uporabu treba biti razuman i u skladu s jednakim rokom za zahtjeve za pristup dokumentu prema odgovarajućem režimu pristupa. Razumnim rokovima u cijeloj Uniji poticat će se stvaranje novih zbirnih informacijskih proizvoda i usluga na paneuropskoj razini. Kad je jednom zahtjev za ponovnu uporabu odobren, tijela javnog sektora trebaju dokumente staviti na raspolaganje u roku kojim se omogućuje iskorištavanje njihova potpunoga gospodarskog potencijala. To je posebno važno za dinamički sadržaj (npr. za prometne podatke) čija gospodarska vrijednost ovisi o trenutačnoj dostupnosti informacija i redovitom ažuriranju. Ako se upotrebljava dozvola, pravovremena dostupnost dokumenata može biti dio uvjeta dozvole.