danas je 22.4.2024

Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Kriptografija i kriptografski ključevi u kontekstu osobnih podataka ispitanika

1.3.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

Kriptografija je znanstvena disciplina koja se bavi problemom prijenosa informacije putem nesigurnog komunikacijskog kanala izmedu pošiljatelja i primatelja. Moderna kriptografija počiva na disciplinama kao što su matematika, računarstvo, elektrotehnika, komunikacijske tehnologije i fizika. Primjene kriptografije uključuju internetsku trgovinu, sustav platnih kartica zasnovanih na čipovima, digitalne valute, računarske lozinke i vojne komunikacije.

Kriptografija se stoljećima primjenjuje za osiguravanje tajnosti razgovora između dvije strane, a ponajviše u vođenju vojnih akcija te diplomatskih razgovora. U prošlosti postupci kriptografije svodili su se na različite domišljate kombinacije razmještanja znakova i zamjene slova unutar teksta. Dio kriptografije koji se bavi dešifriranjem poruka bez ključa naziva se kriptoanaliza, a ljudi koji se time bave kriptoanalitičari.

Ponekad nije dovoljno samo zadržati tajnost sadržaja poruke, što čini kriptografija, nego treba sakriti i samo postojanje poruke. Tehnika kojom se skriva poruka zove se steganografija. Moderna steganografija, koja koristi prednosti digitalne tehnologije, najčešće podrazumijeva skrivanje tajne poruke unutar neke multimedijske datoteke, npr. slike, audio ili video datoteke.

Zadatak je jednostavan: zaštititi informaciju od tzv. “treće osobe”. Originalna poruka mora biti poznata samo pošiljatelju i primatelju. Poruka koju pošiljatelj želi poslati u kriptografiji se naziva otvoreni tekst. Kako bi zaštitio sadržaj poruke, pošiljatelj će preoblikovati otvoreni tekst pomoću već dogovorenog ključa. Taj postupak naziva se šifriranje, a rezultira šifriranom porukom, odnosno šifratom ili kriptogramom. Šifrat se zatim šalje primatelju.

Kriptografski ključ je niz bitova