Europska Unija oduvijek je radila na stvaranju jedinstvenih pravnih propisa koji se jednako primjenjuju u svim zemljama članicama. Kada je riječ o elektroničkim komunikacijama i online tržištu, tijekom posljednjih godina na ovom je području došlo do značajnih izmjena. Upravo su napredak i razvoj tehnologija ukazali na snažnu potrebu za proširenjem pravnog okvira koji regulira elektroničke komunikacije na području čitave Europske Unije.
Generalno gledano, zaštita osobnih podataka u EU regulirana je Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Iako su rasprave o novim tehnologijama jako zanimljive i aktualne, članci koji reguliraju takve tehnologije nisu nimalo popularni. GDPR je također godinama bio predmet rasprave i lobiranja.
Početkom stupanja na snagu GDPR-a posebice su se aktualizirala pitanja privatnosti na relaciji poslodavac - zaposlenik. Često se javljaju pitanja smije li, kada i pod kojim uvjetima poslodavac provoditi videonadzor, vršiti nadzor Internet prometa i službene e-pošte, koje podatke radnika smije objaviti na svojim službenim web stranicama i razna druga pitanja.
Samo nadziranje e-mailova i interneta neizbježno podrazumijeva obradu osobnih podataka i teško se može jasno razgraničiti koje aktivnosti čine dio profesionalnog poslovnog života, a koje ulaze u privatni život. Iz tog je razloga prihvaćeno da je nadziranje e-maila i Internet pristupa zaposlenika na radnom mjestu zapravo obrada osobnih podataka koja mora biti uređena od strane poslodavca i s kojom radnici moraju biti upoznati.
Smije li poslodavac vršiti uvid u poslovnu e-mail adresu? Da, smije, međutim potrebno je prethodno zadovoljiti određene uvjete. Naime,…
