Digitalizacija poslovanja i uvođenje strukturiranih eRačuna donose brojne prednosti: bržu obradu računa, manje administraacije, lakšu fiskalnu kontrolu i veću automatizaciju računovodstvenih procesa. No, istodobno se otvaraju i pitanja zaštite osobnih podataka, osobito kada se u sustavima eRačuna obrađuje OIB fizičke osobe koja nastupa kao operater računa.
OIB je u hrvatskom pravnom sustavu temeljna identifikacijska oznaka. Prema Zakonu o osobnom identifikacijskom broju, OIB je stalna, jedinstvena, nekazujuća, nepromjenjiva i neponovljiva oznaka koja se koristi u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i razmjeni podataka. Iako sam OIB ne otkriva podatke poput datuma rođenja, spola ili adrese, kada se odnosi na fizičku osobu, primjerice zaposlenika, on predstavlja osobni podatak jer omogućuje jednoznačnu identifikaciju pojedinca.
Upravo zato uporabu OIB-a operatera na eRačunu treba promatrati kroz dva pravna okvira: propise koji uređuju fiskalizaciju i elektroničko izdavanje računa te propise o zaštiti osobnih podataka, prvenstveno GDPR i hrvatski Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
OIB kao dio poslovnog i poreznog sustava
Zakon o OIB-u predviđa korištenje OIB-a na ispravama koje se koriste u obavljanju djelatnosti, uključujući račune, potvrde, elektroničko poslovanje i platni promet. To znači da OIB ima važnu ulogu u pravnoj sigurnosti, poreznoj provjerljivosti i povezivanju podataka u službenim evidencijama.
Kod pravnih osoba, OIB društva redovito se pojavljuje na računima i poslovnim dokumentima. Međutim, kada se koristi OIB zaposlenika,…
