Oduvijek su postojala područja u kojima su privatne informacije tretirane na način da podliježu posebnim pravilima povjerljivosti. Općenito se smatra dužnosti čuvanja povjerljivosti služe ujedno i pojedincu i društvu: pojedinac može imati povjerenja u osobu kojoj otkrivaju informacije da će tretirati informacije kao povjerljive, a takvo povjerenje zauzvrat služi javnom dobru. Informacija o pojedincu postaje sve važnija, značajnija i traženija kada se radi o suvremenom pristupu poslovanju i poslovnom odlučivanju.
Osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, odnosno kojim se osoba može identificirati (izravno ili neizravno) uz pomoć identifikatora kao što su ime i prezime, identifikacijski broj (OIB), adresa stanovanja, adresa elektroničke pošte, podatak o stručnoj kvalifikaciji, podatak o radnom mjestu, bankovnom računu, kreditnoj zaduženosti, podatak o lokaciji, mrežni identifikator i sl. Obično se radi o podacima koje tvrtka može imati o svojim zaposlenicima, klijentima, kupcima ili dobavljačima.
Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s kojom je radnik upoznat, koja je izričita, posebna i zakonita te se dalje ne smije obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama. Svaki skup osobnih podataka, kao što je, na primjer, kadrovska evidencija u nekoj tvrtki, predstavlja sustav pohrane, a voditelj obrade (tvrtka) odgovara za zakonitu obradu tih osobnih podataka.
Svrha i cilj zaštite zdravlja i sigurnosti na radu kao i propisa kojima se utvrđuju pravila ponašanja u tom području, jeste sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti vezanih uz rad te zaštita radnog okoliša, a ostvaruju se otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u određenim okolnostima mogu izazvati ozljedu, profesionalnu bolest ili drugu bolest vezanu uz rad. Otkrivanje i otklanjanje opasnosti postiže se primjenom pravila i mjera zaštite na radu. Ekonomski, moralno i pravno, zaštita na radu postala je važno pitanje. Tvrtke pokušavaju ostati profitabilne u sve konkurentnijoj svjetskoj ekonomiji. Pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu može značiti više od dobre poslovne prakse.
Zbog sveg navedenog zaštita osobnih podataka u području zaštite na radu ima poseban značaj. Radnik ima pravo da njegovi osobni podaci budu zaštićeni, a u području zaštite na radu tvrtka raspolaže različitim osobnim podacima radnika među kojima posebno možemo izdvojiti podatke o zdravstvenom stanju radnika.
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR)
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ u javnosti je poznata kao Opća uredba o zaštiti podataka (General Dana Protection Regulation – GDPR).
Obveznici primjene GDPR-a su pravne osobe, tijela državne i lokalne vlasti, tijela državne i lokalne (područne) uprave, agencije, ustanove, zaklade, udruge, političke stranke.
Prema Uredbi, osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”). Pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Nadalje, pojam obrada znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi…
